Repozicioniranje uloge antičkih pisanih izvora u arheologiji

Zorica Kuzmanović

Apstrakt: Suprotno uobičajenom mišljenju da uloga pisanih izvora u arheološkom istraživanju predstavlja međaš koji deli dva zasebna polja istraživanja, praistorijsku i istorijsku arheologiju, kritičko preispitivanje istorije discipline ukazuje da se razvoj arheologije u većem delu Evrope nije odvijao sasvim u skladu sa navedenom podelom. Štaviše, uočava se da je dominantna uloga pisanih izvora u tumačenju antičke prošlosti preneta i na prakse praistorijske arheologije. Raspravljajući o ulozi pisanih izvora u istraživanju tzv. ilirskog pitanja, ovaj rad ima za cilj da sagleda posledice pomenute dominantne uloge istorijskih izvora u arheološkom tumačenju prošlosti, odnosno da ukaže na to kako je interpretacija antičkih pisanih izvora uticala na formulisanje teorijsko-metodološkog okvira za istraživanje mlađe praistorije Balkana.

Ključne reči: antički pisani izvori, Iliri, mlađa praistorija, kulturno-istorijska arheologija

Citat u željenom formatu

Izaberite jezik

PDF

Preuzmite navođenja

Časopis i broj

Etnoantropološki problemi, y. 2013, no. 8 (3), pp. 763-778