Starački domovi kao perspektiva i realnost starih gastarbajtera

Ljubica Milosavljević Dragana Antonijević

Apstrakt: Istraživačka pažnja na projektu bila je usmerena ka starijoj gastarbajterskoj populaciji, koja se mahom nalazi u statusu invalidskih penzionera, ili ka starima čiji se članovi porodice nalaze na radu u inostranstvu. Kao jedan od značajnijih kriterijuma za određenje gastarbajterske populacije uzet je ulazak u aktivnu sferu rada, specifičnu po pretpostavljenoj „privremenosti“ u zemlji radnog boravka; dok se za određenje starosti vezuje kriterijum izlaska iz aktivne sfere rada. Na ovaj način nastao je jedan novi stari čovek – devizni penzioner čije su strategije delovanja u starosti delom u fokusu ovog rada. Pored označenih strategija, u ovom prilogu analizirane su i strategije delovanja porodice gastarbajtera koja se suočava sa starošću srodnika koji povremeno ili trajno žive u matici; ali i one strategije koje je pokušalo da razvije Gerontološko društvo Srbije u saradnji s doskorašnjim Ministarstvom za dijasporu RS s ciljem da ostarele gastarbajtere privuku u domaće staračke domove, ali i da tzv. dijasporu stimulišu da ulaže u ovaj vid pružanja usluga starima. U najkraćem, životna iskustva i stavovi četrnaest penzionisanih ispitanika, sa kojima su intervjui vođeni u Kučevu i Beču u pogledu starosti, života u staračkom domu koji je u potencijalnoj perspektivi ili se odvija sada, sličnosti i/ili razlika između njih i drugih starih ljudi sa kojima se susreću u inostranstvu ili kod kuće; kao i iskustva u radu s ostarelom gastarbajterskom populacijom šest zaposlenih u privatnom i državnom domu u Kučevu, biće predmet analize koja sledi.

Ključne reči: stari gastarbajteri, starost, starački domovi, strategije delovanja

Citat u željenom formatu

Izaberite jezik

PDF

Preuzmite navođenja

Časopis i broj

Etnoantropološki problemi, y. 2015, no. 10 (2), pp. 333-355