Kjubrikovo čitanje Bardžisa: Značaj kostima za razumevanje Paklene pomorandže

Dijana Metlić

Apstrakt: Roman Paklena pomorandža Entonija Bardžisa, objavljen 1962. godine, postao je jedno od kultnih književnih dela XX veka, pre svega zahvaljujući istoimenom filmu Stenlija Kjubrika iz 1971. Okarakterisan kao dekadentno i nihilističko ostvarenje, snimljen tako da gledaoci „uživaju“ u scenama nasilja, Kjubrikov film bio je, uz prekide, u distribuciji u Britaniji do 1974. godine kada je povučen na zahtev reditelja zbog optužbi koje su ga implicitno teretile za povećanje stepena delinkventskog nasilja u Engleskoj, neposredno po bioskopskom prikazivanju filma. Ovaj tekst analizira specifičan Kjubrikov pristup adaptaciji književnog predloška, sa pozicije upotrebe filmskog kostima i umetničkih dela pop arta u njegovoj scenografiji, što postaju ključni elementi za konstruisanje nove slike budućeg društva, nastalog u periodu hladnoratovske krize, Vijetnamskog rata i učestalih protesta omladine nezadovoljne uslovima života koji im obezbeđuju njihovi očevi. U pitanju je klasno određen svet, korumpiran i sumoran, ispražnjen i bez vitalnosti. Bardžis predstavlja Englesku neposredno po završetku sukoba između modsa i rokera šezdesetih godina, a pre pojave pank pokreta u drugoj polovini sedamdesetih. Takvoj apokaliptičkoj viziji britanske budućnosti suprotstavlja se jaka i osvešćena individua oličena u harizmatičnom junaku Aleksu Dilarču, koji sa Kjubrikom konačno dobija i svoj „stvarni“, oživotvoreni lik zahvaljujući Malkolmu Mekdauelu koji tumači glavnu ulogu.

Ključne reči: Paklena pomorandža, Entoni Bardžis, Stenli Kjubrik, Aleks Dilarč, filmski kostim, klasno društvo, umetnost, erotika, kič

Citat u željenom formatu

Izaberite jezik

PDF

Preuzmite navođenja

Časopis i broj

Etnoantropološki problemi, y. 2016, no. 11 (2), pp. 477–495