Ritualiziranje kaciga – simboličan protokol željeznog doba Dolenjske

Martina Blečić Kavur

Apstrakt: Ritualizacija željeznodobnih kaciga, uz fragmentaciju i hibridizaciju, na širem je prostoru jugoistočne Europe poznata činjenica. Slijedi se i na brojnim primjercima kaciga ilirskog tipa koji su tumačeni u različitim kontekstima, u različite svrhe i na različite načine. Iznimku na području Dolenjske (Slovenija) i u materijalnom i u figurativnom diskursu predstavljaju dvije ilirske kacige III. A tipa iz groba VII/19 nekropole na Kapiteljskoj njivi u Novom Mestu. Riječ je o ekskluzivnom dvojnom pokopu istočnoalpskog prostora, kako po svojoj veličini i grobnoj konstrukciji tako i po materijalnim prilozima vojne i konjske opreme, nošnje, nakita i osobne opreme te seta brončanih posuda s prvim kacigama ilirskog tipa unutar zajednica kasnohalštatskog kruga Dolenjske. Kontekst groba kronološki se može pobliže datirati u vrijeme druge polovine 5. i početnog 4. stoljeća pr. Kr. Sam izbor luksuznih predmeta ukazuje i na stanje pokojnika i na njihovu neposrednu okolinu, koja si je pripisivala snagu (vojnu, političku, gospodarsku, ideološku) kroz praksu raskošnog uništenja prilikom pogreba. Takvo je ritualiziranje, namjerno uništavanje ili sakaćenje objekata postalo ritualna praksa. Kao „žrtve“ jedinstvenog ritualnog protokola, namjerne i nasilne ritualizacije postale su medij, a simbolička manipulacija „kulturnih“ dokaza bila je odraz društvenih dimenzija živih tj. upravo zajednica dolenjskog halštatskog društva uz njegove istočne granice pružanja.

Ključne reči: Novo Mesto, željezno doba, ilirske kacige, ritual, ritualiziranje

Citat u željenom formatu

Izaberite jezik

PDF

Preuzmite navođenja

Časopis i broj

Etnoantropološki problemi, y. 2018, no. 13 (3), pp. 729-745