Zapisano u kamenu, izliveno u bronci: trajnost arheološke interpretacije prapovijesnih ostava u Posavini

Rajna Šošić Klindžić Hrvoje Kalafatić Marija Mihaljević

Apstrakt: Predmeti koji su zakopani u zemlji kao grupa istih ili sličnih predmeta, a pogotovo ako se nalaze u recipijentu poput posude i kovčega privlače pažnju ljudi već stotinama godina, a vjerojatno i više. Najviše pažnje i javnosti i stručnjaka privlače ostave dragocjenih metala, nakita, oružja i pogotovo novaca. U kontekstu arheoloških istraživanja i interpretacije istaknuto mjesto imaju i ostave običnih, svakodnevnih predmeta poput sirovina, prerađenih ili pripremljenih sirovina i oruđa. Svojim oblikom i kontekstom bliske su ostavama dragocjenih predmeta i kao takve su istraživačima draže, intrigantnije, te kroz njih smatraju da će odgonetnuti neka od stalnih pitanja o ponašanju, pogotovo simboličkom ponašanju ljudi u prapovijesti. Pripisivanje simboličkog značenja nakupinama predmeta prati arheološku interpretaciju od formiranja profesionalne arheologije pa do danas. U ovom radu donosimo pregled interpretacija ostava od kamena i bronce s posebnim osvrtom na primjere s područja Posavine iz kasnog neolitika i kasnog brončanog doba. Posebnost nalaza u očima arheologa diktira arheološku interpretaciju ne samo toga nalaza, nego i čitavoga konteksta pa i šire.

Ključne reči: ostava, pohrana, arheološki zapis, arheološka intepretacija, sopotska kultura, kasno brončano doba

Citat u željenom formatu

Izaberite jezik

PDF

Preuzmite navođenja

Časopis i broj

Etnoantropološki problemi, y. 2020, no. 15 (3), pp. 799-828