O BROJANJU I MERENJU (DRUGIH) LJUDI (ZA NOVAC) Moralne/civilizacijske implikacije ukidanja društveno-humanističkih nauka u Srbiji putem scijentometrijske pseudonauke

Miloš Milenković

Apstrakt: Brikolirajući istraživačke pristupe antropologije nauke sa subdisciplinarnim tematskim horizontom kulture revizije, primenjenim na "reformske" tj. pseudoreformske procese u srpskoj nauci i visokom obrazovanju, promišljam nastojanja da se discipline čiji su rezultati namenjeni "očuvanju identiteta" odnosno "upravljanju osećanjima pripadanja" iz porodično-finansijskih bibliometrijsko-scijentometrijskih pobuda ukinu ili obesmisle. Tekst je eksplicitno posvećen smislu istraživanja i objavljivanja u identitetskim naukama, posebno analizi specifičnosti publika/korisnika kojima su one namenjene. U tekstu dalje analiziram dubinu kulturnog i naučnog rata koji trenutno traje u srpskoj intelektualnoj javnosti, a koji je izazvan nastojanjima da se jedan biznis zamaskiran u naučnu disciplinu, naime scijentometrija, nametne kao metanauka i arbitar procene kvaliteta svih drugih naučnih disciplina. Analizu i preporuke namenjujem svima onima kojima je u interesu da se predupredi pokušaj grupe građana da, putem zloupotrebe nivoima opasne manipulacije pseudoreformskom retorikom kojom je scijentometrija uspostavljena kao merilo kvaliteta naučne produkcije, naše društvo liši institucionalnih i ljudskih resursa u polju društveno-humanističkih nauka, sa ozbiljnim moralnim/civilizacijskim posledicama. U tekstu potom iznosim preporuke u vezi sa mudrom vladavinom, a posebno rešenje kako izaći iz tužne situacije u kojoj je zaglavljena naša naučna politika.

Ključne reči: kultura revizije, scijentometrija, društveno-humanističke nauke, naučni i kulturni ratovi, antropologija nauke, Centar za evaluaciju u obrazovanju i nauci, Ministarstvo nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije

Citat u željenom formatu

Izaberite jezik

PDF

Preuzmite navođenja

Časopis i broj

Antropologija, y. 2009, no. 8 (8), pp. 33-52