DOMAĆA ANTROPOLOGIJA NA STRANIM JEZICIMA ILI: DOBROVOLJNA (AUTO)KOLONIJALIZACIJA

Ljiljana Gavrilović

Apstrakt: Insistiranje ministarstva nauke RS da se više vrednuju radovi koji su objavljeni na engleskom jeziku, bar kada se radi o antropologiji i drugim humanističkim disciplinama, dovodi te nauke u besmislenu situaciju – da protivureče same sebi. Sve humanističke discipline su, po pravilu usmerene na društvo u kome deluju – na njegovo bolje razumevanje, a time i bolje funkcionisanje i/ili promenu. Samim tim su one usmerene na domaća tržišta i ako se ta činjenica zanemari, humanističke discipline u potpunosti gube smisao. Objavljivanje rezultata istraživanja humanističkih nauka na stranom jeziku, u zemlji u kojoj ogroman deo stanovništva ima problem i sa poznavanjem sopstvenog jezika, čini te rezultate apsolutno nedostupnim široj javnosti i obesmišljava samo njihovo postojanje, jer njihovi rezultati nisu (ili bar ne bi smeli da budu) pisani samo za naučne radnike iz iste i/ili srodnih disciplina.S druge strane, međunarodna zajednica već više od dve decenije insistira na očuvanju što većeg broja jezika (UNESCO Universal Declaration on Cultural Diversity 2001, UNESCO Convention for the Safeguarding of Intangible Cultural Heritage 2003), uključujući rekonstrukciju i revitalizaciju jezika koji su do polovine 20. veka praktično nestali iz upotrebe i uvođenje multijezičnosti u sve oblasti života i rada (uključujući digitalne mreže, baze podataka itd.). Odustajanje od objavljivanja rezultata istraživanja na sopstvenom jeziku, na kome insistira Ministarstvo nauke RS (odnosno država, čiji je ono zastupnik), tako je u direktnoj suprotnosti sa savremenom svetskom kulturnom politikom, iz čega se mogu čitati razlozi koji nemaju nikakve veze sa pospešivanjem kvaliteta naučne produkcije.

Ključne reči: antropologija, humanističke discipline, Ministarstvo nauke RS, UNESCO

Citat u željenom formatu

Izaberite jezik

PDF

Preuzmite navođenja

Časopis i broj

Antropologija, y. 2009, no. 8 (8), pp. 53-68