On the heaviness of feathers, or what has culture got to do with the failure to establish an organic poultry production business in contemporary Serbia?

Slobodan Naumović

Apstrakt: O TEŽINI PERJA, ILI KAKVE VEZE IMA KULTURA SA NEUSPEHOM DA SE USPOSTAVI JEDNA ORGANSKA LINIJA PROIZVODNJE PILETINE I ĆURETINE U SAVREMENOJ SRBIJI? Ova studija slučaja polazi od pretpostavke da analize životnih i profesionalnih istorija, upotpunjene, pa i ispravljene posmatranjem stvarnog ponašanja, mogu da doprinesu svestranijem sagledavanju načina na koji obuhvatne kategorije kao "socio-ekonomske kulture" zaista delaju u lokalnim i nacionalnim okvirima. Tekst je organizovan u nekoliko celina koje ukrštaju hronološki sa tematskim pristupom: dobri stari dani, ili o poslovanju tokom početka kraja. Menadžer postaje seljak, ili o posledicama ekonomije destrukcije u Srbiji. Koliko je održiv projekat održive poljoprivredne proizvodnje u reformističkoj Srbiji. Tajne (nekih) tranzicionih preduzetnika, ili o organizaciji porodičnog posla. Umesto zaključka, ili mogu li se neki opšti zaključci izvesti iz jednog toliko posebnog slučaja? Rad je zasnovan na dubinskim intervjuima sa nekadašnjim vodećim menadžerom iz agro-veterinarskog sektora jednog od najvećeg srpskog izvozno-uvoznog preduzeća. Osim što razjašnjava razloge zbog kojih je napustio posao i rešio da se ogleda kao samostalni poljoprivredni proizvođač, a zatim i da pokuša da uspostavi sopstvenu organsku proizvodnju piletine i ćuretine, informant u intervjuima nudi i lično viđenje političkih, kulturnih i drugih faktora koji su uslovili rastakanje jugoslovenske i srpske ekonomije, i objašnjava strategije preživljavanja koje je morao da razvije da bi održao svoju porodicu i proizvodnju. U tom smislu, kroz ličnu priču prelamaju se neki od najznačajnijih ekonomskih, političkih i društvenih procesa koji su obeležili osamdesete i devedesete godine 20. veka. Ukrštanje intervjua sa posmatranjem stvarnog funkcionisanja porodične proizvodnje omogućilo je da se uoče i određene diskrepance između vrednosti i stavova iznetih u razgovorima i opisanih i posmatranih oblika ponašanja, posebno kada se radi o uslovima nepotpune ili čak zaustavljene tranzicije u Srbiji, dirigovanog državnog kapitalizma, urušenog pravnog sistema, rastuće korupcije, rata i sankcija. Takve diskrepance otvaraju pitanja utemeljenosti istraživanja socio-ekonomskih kultura zasnovanih isključivo na proučavanju stavova i vrednosti. Ova studija slučaja ukazuje i na konkretne kulturne forme kojima je informant pribegavao u okviru svojih strategija preživljavanja, na prvom mestu višegeneracijsku proširenu porodicu koja istovremeno funkcioniše i kao potrošačka i kao proizvodna jedinica; spremnost članova porodice i srodnika da ulože svoj lični rad bez ikakve nadoknade, karakterističan za nemonetarizovanu ekonomiju i autokonzumnu proizvodnju; instrumentalizaciju susedskih i prijateljskih mreža za ostvarivanje materijalnih interesa; spremnost na demonstrativno požrtvovanje majki u pokušaju da pomognu svojoj porodici, a posebno sinovima i slično. Najzad, studija pokazuje da u razmatranju uticaja koji kulture mogu imati u sferi ekonomije treba poći ne samo od pretpostavke o nekoj konkretnoj kulturi kao "programu" koji omogućava da "ljudski kompjuteri" skoro automatski funkcionišu, već je možda treba shvatiti i kao skup vrednosti, normi, ideja i obrazaca ponašanja koji su upotrebljivi u konkretnim društvenim situacijama, dakle kao svesno izabrano sredstvo za nešto, umesto kao mehanički uzrok nečega.

Ključne reči: socio-ekonomska kultura, menadžerska kultura, preduzetnička kultura, kulturalizam, institucionalizam, politička tranzicija

Citat u željenom formatu

Izaberite jezik

PDF

Preuzmite navođenja

Časopis i broj

Etnoantropološki problemi, y. 2006, no. 1 (1), pp. 103-124