Čemu još istorija arheologije?

Staša Babić

Apstrakt: Poslednjih decenija, u okviru širih kritičkih preispitivanja osnova arheologije, posebno u literaturi na engleskom jeziku, objavljen je niz radova koji ukazuju na genezu i teorijski okvir u kojem su nastali pojedini ključni koncepti unutar discipline. Sama osnova arheologije tako je smeštena u kulturni, politički i ideološki kontekst zapadne Evrope kraja XVIII i početka XIX veka. Na drugoj strani, ova strategija izučavanja prošlosti krajem XIX veka postala je deo akademskog života i u drugim sredinama (na primer, u Srbiji), gde su okolnosti bile sasvim drugačije. Pa ipak, osnovni koncepti preneti su iz svog originalnog konteksta, nužno pretrpeli transformacije i potom primenjivani sa dugotrajnim posledicama. Stoga je istraživanje istorije arheologije u različitim lokalnim sredinama značajno ne samo za same te sredine, već i za razumevanje društvene uloge i značaja arheološkog istraživanja uopšte.

Ključne reči: istorija arheologije, globalno/lokalno, prenos koncepata, društvena uloga i značaj arheologije

Citat u željenom formatu

Izaberite jezik

PDF

Preuzmite navođenja

Časopis i broj

Etnoantropološki problemi, y. 2011, no. 6 (3), pp. 565-577