Nasleđivanje baštine ili baštinjenje nasleđa?

Vladimir Krivošejev

Apstrakt: Republika Srbija je jedna od retkih, ako ne i jedina država na svetu koja je pri ratifikacaji dve važne povezane međunarodne konvencije UNESCO-a, u prevodu reči heritage, upotrebila dva različita termina: „baština“, kada je reč o Convention Concerning the Protection of the World Cultural and Natural Heritage iz 1972 (Konvencija o zaštiti svetske kulturne i prirodne baštine), odnosno „nasleđe“ u slučaju Convention for the Safeguarding of the Intangible Cultural Heritage iz 2003. godine (Konvencija o očuvanju nematerijalnog kulturnog nasleđa). Razlozi za naknadno odbacivanje pojma „baština“ bi mogli da budu vezani za stavove da je reč o političko birokratskom uvođenju stare, skoro zaboravljene reči, koja uz to ima i odlike rodne nekorektnosti, što ukazuje na koliziju sa međunarodnim pravom. Analiza bi trebalo da ukaže na neodrživost ovih stavova, kao i na veću prikladnost pojma „baština“.

Ključne reči: heritage, patrimonium, patrimoine, patrimonio, baština, nasleđe, dediščina, UNESCO, heritologija, heritage science

Citat u željenom formatu

Izaberite jezik

PDF

Preuzmite navođenja

Časopis i broj

Etnoantropološki problemi, y. 2015, no. 10 (2), pp. 427–436